Ako imate 50 godina i ništa još ništa uštedjeli, na lošijoj ste polaznoj točki od nekoga tko ima 20 ili 30 godina, ali još uvijek imate dovoljno vremena da ispravite greške. Istina je i to da ćete za postizanje istog cilja morati mjesečno izdvajati više od nekog mlađeg, te biti puno oprezniji u diverzifikaciji sredstava, jer mogući padovi u posljednjem razdoblju štednje mogu puno više utjecati na vas. Ipak, smatram kada se radi o periodičnoj štednji, trebali biste odabrati dioničke fondove.
Dugoročno gledano, dionički fondovi (ili dionice) profitabilniji su od ostalih investicijskih klasa, a veće fluktuacije postaju gotovo neprimjetne. Još bolje, negativni prinosi na početku štednje, upravo zbog metode prosječnog troška, uvelike poboljšavaju konačni rezultat. Ako je pred vama barem 10 godina štednje, preporučuju se padovi u prvoj trećini razdoblja, koliko god to čudno zvučalo. Tako možete trenutno razdoblje kada je iza nas gotovo desetljeće rasta tržišta, dodatno iskoristiti. Iako je to psihološki gledano vrlo zahtjevno, možete povećati mjesečno investiranje u negativnim razdobljima, a u pozitivnim slijediti planiranom cilju. Time ćete iskoristiti prednost metode prosječnog troška. Pojedinačne investicije ćete kupiti po nižim cijenama, odnosno time ćete sniziti svoju prosječnu kupovnu cijenu i također sami utjecati na vjerojatnost pozitivnog ishoda.
Ako se padovi preporučuju za dugoročne štediše u prvoj trećini štednje, trebali biste ih izbjegavati u posljednjoj trećini. Štednju treba sastaviti tako da ćete u prvoj trećini razdoblja akumulirati bogatstvo, u drugoj ćete se baviti maksimiziranjem prinosa, a u posljednjoj ćete se kretati prema sve sigurnijoj strukturi, kako na vas ne bi utjecala moguća kriza.
To znači da ako je pred vama još 15 godina štednje, u prvih pet godina štednje priuštite sebi više rizika, od 5. do 10. godine možete postupno prelaziti na sigurnije i manje volatilne investicije, od 10. godine postupno se kretati prema najsigurnijim investicijama. U međuvremenu nadogradite svoj portfelj povremenim jednokratnim investicijama. Samo pripazite na strategiju, jer ako je preporučljivo više riskirati uz periodičnu štednju, uz jednokratne investicije koristite suprotnu strategiju i poradite više na sigurnosti, nego na prinosu.
Niste jedini koji do 50. godine nemate nikakve uštede za stare dane. Prema posljednjim podacima, više od 40 posto Slovenaca još uvijek ne štedi za mirovinu, a u SAD-u i Velikoj Britaniji oko 30 posto ljudi. Mi i drugi stručnjaci sve više ističemo ovaj problem, pogotovo u posljednjih godina.
