Za potrošače znači inflacija veće troškove i nakon nekog vremena i veće plaće. Za investitore s pravim pristupom inflacija znači veću ušteđevinu za udobnije stare dane. Za one od vas koji ćete i dalje inzistirati na bankovnim depozitima to znači samo gubitak stvarne vrijednosti vaše ušteđevine.
Inflaciju bismo mogli definirati kao stalni rast cijena roba i usluga. Na duži rok inflacija smanjuje vrijednost nacionalne valute. Postoji nekoliko čimbenika koji utječu na inflaciju, i brojni razlozi za njezin nastanak. U ekonomiji, inflacija je kvantitativna varijabla i mjeri stopu povećanja prosječne cijene unaprijed određene košarice roba, tijekom odabranog vremenskog razdoblja.
Monetarna institucija kao što je na primjer centralna banka, učinit će sve da stopu rasta cijena zadrži u prihvatljivim granicama. Ekonomski modeli pokazuju da inflacija može biti korisna, jer potiče potrošnju i time povoljno djeluje na gospodarstvo. Većina ljudi ima negativnu konotaciju kada čuju riječ inflacija. Međutim, inflacija može imati i pozitivnu stranu, gledamo li na nju očima investitora. Činjenica je da je potrebno u skladu s tim prilagoditi strukturu investicija.
Da li je vaša struktura investiranja prilagođena višoj inflaciji?
Ako ste se do sada kladili na dionice tehnologije i dionice drugih brzorastućih (i iznadprosječno zaduženih) poduzeća, sada je vrijeme da razmislite i zapitate se: „Da li je možda vrijeme da se fokusirate na druge investicije?“ Razdoblja povećane inflacije i posljedične rasti kamatnih stopa, mnogo će više utjecati na buduću dobit poduzeća, na osnovu čega investitori odlučuju za kupnju dionica. Zaduženija poduzeća time su još više pogođena, jer potencijalno skuplje zaduživanje i otplata postojećih dugova ostavljaju manje prostora za investiranje u razvoj.
Koje investicije odabrati u razdoblju veće inflacije? Tradicionalno, najbolje investicije za ovo razdoblje su sirovine, posebice nafta. Razdoblje visoke inflacije obično znači i jačanje proizvodnih aktivnosti. Veći troškovi proizvodnje i povećana potražnja za sirovinama (nafta je naime važan dio gotovo svake vrste proizvodnje) uvijek utječu na rast cijena. Sva tri najveća razdoblja visoke inflacije (nakon oba dva svjetska rata i sredinom sedamdesetih godina) obilježila su iznadprosječnu rast cijene nafte. Kao dobre investicije pokazale su se i dionice onih poduzeća na čije poslovanje nije utjecala rast cijena nafte. Praktični primjer: hrana i lijekovi će nam trebati i kad će cijene robe porasti. Kao najbolju zaštitu od veće inflacije, investitori su povijesno koristili realne investicije, tj. one koje se stvarno mogu vidjeti ili koristiti na neki drugi način. To mogu biti umjetnička ili druga kolekcionarska djela, zlato, poljoprivredna zemljišta i naravno nekretnine. Radi se o investicijama koja možemo imati dulje vrijeme, jer im se vrijednost s vremenom povećava.
Nakon nekretnina na redu su investicijski fondovi i dionice
Upravo su nekretnine ona investicijska klasa, koja je posljednjih godina dobila značenje i postaje (uz dionice, obveznice i novac) četvrta osnovna investicijska klasa, koja se mora smjestiti u svaki investicijski portfelj. Prema istraživanjima u SAD-u kao i Europi, nekretnine su trenutno jedna od najpopularnijih investicijskih klasa. Međutim, rast koji smo bilježili posljednjih godina već je potaknuo raspravu o tome jesmo li već postigli vrhunac cijena nekretnina, a nedavni podaci i politike velikih centralnih banaka pokazuju, da je to stvarno tako.
U drugoj točki investitori traže dinamičnije investicije kao što su investicijski fondovi ili direktna kupnja dionica. Za one koji imaju dovoljno znanja i vremena, direktna kupnja dionica doista je jeftinija opcija, ali od njih traži više vremena i energije, da bi na kraju ispalo sve kako treba. Za veliku većinu ljudi stoga je preporučljivije investiranje u standardne uzajamne fondove.
Prednost ove vrste investicije je u profesionalnom upravljanju uloženim sredstvima, likvidnosti sredstava, fleksibilnosti i još uvijek dovoljno niskim troškovima, što ovu opciju čini jednom od najatraktivnijih za prosječnog investitora. Uzajamni fondovi, u usporedbi s drugim financijskim instrumentima dopuštaju ulagačima da s niskim iznosima uđu na globalna tržišta kapitala i iskoriste njihove prednosti. Uzajamni fondovi nude investitorima visok stupanj diverzifikacije investicije i profesionalno upravljanje, što investitorima pruža veću sigurnost, koju bi teško postigli kupnjom pojedinačnih vrijednosnih papira. Jednostavnost ulaska i ušteda vremena na samostalnom prikupljanju i obradi podataka o izdavateljima dionica, oduzima nam puno vremena, pa to umjesto vas čine upravitelji uzajamnih fondova. Imovina investitora također je potpuno likvidna, jer se udjeli u uzajamnim fondovima mogu kupiti i prodati u bilo kom trenutku.
Uzajamni fondovi namijenjeni su prvenstveno investitorima koji raspoloživa sredstva žele investirati u kupnju dionica dioničkih društava i drugih vrijednosnih papira, a nemaju dovoljno znanja ili vremena da to urade sami. Stoga investiranje novčanih sredstava povjere upravitelju uzajamnog fonda, koji diverzificiranjem investicije osigurava investiciju.
Sektorsko investiranje može vam donijeti prednosti
Kada odlučite prilagoditi svoj investicijski portfelj, svaki put postavlja se pitanje: „Koje sektore dodati, a koje povući?“. Kako bismo vam mogli pomoći, predstavit ćemo vam dijagram koji za svaku fazu ekonomskog ciklusa ističe sektore, koji imaju tradicionalno najbolje rezultate. Sektorsko investiranje jedan je od načina dugoročnog investiranja. Prinosi nikako nisu zajamčeni, ali ova strategija u dijelu portfelja posvećenom ovoj vrsti investiranja, može vas dovesti u vodstvo, čak i prije nego što se tržišni trendovi okrenu u suprotnom smjeru.
Ekonomisti uvijek dijele ekonomski ciklus na četiri dijela: rast, vrhunac, recesiju i oporavak. A tržišta dionica odražavaju kretanja u ekonomiji, i određeni sektori u određenim dijelovima ciklusa rade bolje od drugih.
Svi bismo htjeli unaprijed znati u kojoj smo fazi i što će najviše rasti u budućnosti. Ali ako bi to znali, vjerojatno ne bi čitali ovaj članak, a vjerojatno ni ja se ne bih zabavljao pisanjem ovog članka i analiziranjem pojedinačnih investicija. Dakle, ako niste spremni riskirati, investiranje nije za vas. Na tržištu uvijek postoje zajamčeni proizvodi, poput depozita, no morat ćete se pomiriti s činjenicom da će realna vrijednost vaše štednje pasti. Već danas možemo vidjeti kako kamate na depozite ne dostižu stopu inflacije odn. trenutni iskorak veći od 6 posto. U praksi tako banci posuđujete novac, odričete se likvidnosti i nakon godinu dana tim novcem možete kupiti manje robe nego danas.
Kako sastaviti prikladan investicijski portfelj za vas?
Sastav prikladnog portfelja odn. odnos između pojedinih uzajamnih fondova nije tako jednostavan proces, i ovisi o nekoliko čimbenika. Koja je vaša prihvatljiva razina rizika, zrelosti, ciljeva i još mnogo toga. Međutim, u posljednje vrijeme sve su popularnije i alternativne investicije. Jednostavno rečeno, radi se o investicijama koje nisu dionice, obveznice ili novac. Ali morate zapamtiti glavno pravilo: ne pitajte se kamo ide tržište, nego kada će vam trebati sredstva i investirajte u skladu s tim. Što je kraj štednje udaljeniji, više sredstava možete investirati u rizičnije investicije. I obrnuto. Također imajte na umu činjenicu da su padovi na burzi pozitivni za dugoročne investitore koji iskorištavaju te padove za jeftine kupnje.
A za kraj, ali ne i najmanje važno: Ne slušajte one koji vam obećavaju rast u sljedeća 3 mjeseca – nitko na svijetu ne može predvidjeti kratkoročne događaje!