Gdje uložiti svoju mirovinsku štednju? Kako koristiti ušteđevinu, moram li se pridržavati pravila četiri posto? A što je sa strukturom; moram li sve držati u banci, ili još mogu imati raspodjelu između dionica i obveznica? Nitko ne obraća dovoljno pažnje ovim pitanjima, sve dok ne odu u mirovinu.
Postoji najmanje onoliko strategija za povlačenje sredstava nakon umirovljenja, koliko i strategija koje nas vode do te štednje. Počnimo s pravilom četiri posto, koje kaže da možete potrošiti četiri posto svoje ušteđevine godišnje na bezbrižno korištenje sredstava. Uz takvu dinamiku, štednja bi vam trebala biti dovoljna za još najmanje 30 godina života nakon umirovljenja. Ovdje se radi o samo četiri posto, dok 96 posto ušteđevine ostaje netaknuto. Stoga je u razdoblju nakon umirovljenja preporučljivo razmisliti o strategiji koja će barem zadržati te vrijednosti, za što bi bio potreban prosječni godišnji rast veći od četiri posto. Tako možemo osigurati da sredstva traju dulje.
Kako biste lakše kontrolirali cjelokupni financijski tok, držite najmanje pet posto svoje likvidne imovine na bankovnom računu, i od te ušteđevine plaćajte sebi mjesečni anuitet. Preostalih 95 posto raspodijelite na dionice, obveznice i investicije s fiksnim prinosom. Iako bi mnogi rekli da nakon umirovljenja ne trebate riskirati, zagovarajte činjenicu da će vam sva ušteđevina trebati odjednom, a ne u nekoliko rata u razdoblju od nekoliko desetljeća. Ako će vaš ciljni prinos biti četiri posto, još uvijek možete sredstva alocirati prilično konzervativno. Polovicu sredstava možete usmjeriti u investicije s fiksnim prihodom, poput obveznica ili čak depozita, ako će vam oni u ono vrijeme donijeti dovoljno visoke prinose, a ostatak rasporedite prema ključu 60:40 među obveznice i dionice razvijenih zemalja. Tako će vaša izloženost dionicama biti oko 20 posto, oko 25 posto bit će obveznice, a ostatak će biti investicije s fiksnim prinosom, na koje ne utječu kretanja na tržištu.
Ovo je samo jedan od načina raspodjele sredstava. Odabir prave strategije ovisi uglavnom od vaših potreba, želja i sklonosti riziku, te iznosu ušteđevine. Prije donošenja bilo kakve odluke svakako se posavjetujte s neovisnim financijskim stručnjakom.
Investiranje u mirovini
Odlazak u mirovinu mnogima znači odmak od svakodnevnog stresa. Ali s porastom potrošačkih cijena i niskim kamatama u bankama, sve će se više ljudi susresti s pitanjem kako ostvariti prihod nakon umirovljenja. S obzirom na trenutnu situaciju u svijetu, postaje nam jasno da odlazak u mirovinu ne znači i kraj štednje. Što je logično s obzirom na činjenicu da vam prilikom odlaska u mirovinu neće trebati sva sredstva odjednom, već ćete ih otplaćivati postupno. Tijekom aktivnog razdoblja poznato je pravilo da biste trebali imati dovoljno novca na svom transakcijskom računu za oko 6 mjeseci života. Ovo bi trebala biti novčana rezerva. U mirovini se sve to mijenja. Nakon odlaska u mirovinu poželjno je imati dovoljno likvidnih sredstava za barem 2 godine života. Ako se u trenutku kad odete u mirovinu na tržištima pojavi kriza, zadnje što želite je prodati investicije 50 posto jeftinije. U takvom slučaju moći ćete mirno povući sredstva iz novčanih rezervi i ostaviti investicijski portfelj na miru kako bi se on mogao oporaviti bez većih šokova.
Najbolji savjet za kraj svakako bi bio: “Ako imate dovoljno rezervi da se posvetite svojoj mirovini, uživajte u životu koji ste zaslužili.” Isključite vijesti, ne čitajte slične financijske priloge i opustite se.
