U nizu od tri članka dotaknut ću se negativnih razdoblja burzi. Istina je da kriza ne donosi ništa dobro za psihologiju investitora, ali odgovor na padove trebao bi uvelike ovisiti o dobnoj skupini pojedinca, a ujedno bi trebao voditi računa i o drugim čimbenicima. U seriji članaka dotaknut ću se tri dobne skupine: od 18 do 45 godina (1. dio), od 45 do 60 godina (2. dio) i 60 i više godina (3. dio).
Od 65. godine nadalje
Ako sam se u prethodna dva dijela fokusirao na štediše koji još nisu u mirovini, u posljednjem dijelu ću se fokusirati na umirovljenike, odnosno one koji su već dočekali taj trenutak za koji su štedjeli veći dio svog aktivnog života, i nalaze se u razdoblju trošenja svoje ušteđevine.
Već na početku htio bih naglasiti da mi se pravilo koje govori da biste sve svoje investicije do mirovine trebali premjestiti u obveznice ili čak novac, čini besmislenim. Zapitajte se hoćete li isplatiti svoju ušteđevinu odjednom ili tijekom desetljeća? Ako ćete dio svoje ušteđevine isplatiti za 30 godina (nadamo se i dulje), zašto biste onda ta desetljeća živjeli bez potencijala za veće prinose? I svi kritičari koji biste rekli da je rizik prevelik, odgovorite mi na moje pitanje: Da li biste imali gubitak (nominalno) u najgorem 30-godišnjem razdoblju moderne povijesti, koje uključuje oba svjetska rata i u međuvremenu još Veliku depresiju? Odgovor će vas vjerojatno iznenaditi.
Glupo mi je slušati upute stručnjaka koji kažu da ne trebate ništa raditi, i zagovaraju pasivnost. O tome sam već pisao u članku “Svi smo mi pasivni investitori dok ne dođe do korekcije”. Lako je sebe definirati kao pasivnog investitora, kada tržišta rastu. Ali već uz prvu korekciju ispada da je stvarna slika sasvim drugačija.
Ako ste saslušali moj savjet iz prethodnog djela, gdje sam napisao da postupno trebate početi povećavati svoju novčanu rezervu, onda je ona vjerojatno dovoljno visoka. Ako općenito važi da pojedinac treba imati novčanu rezervu koja će mu biti dovoljna za oko 6 mjeseci života, umirovljenici bi trebali imati financijsku rezervu dovoljno visoku kako bi im bila dovoljna za nekoliko godina života. Ako u trenutku kada ostvarite mirovinu dođe do krize na tržištima, zadnje što želite je prodati investicije po 50 posto nižoj cijeni. U takvom slučaju moći ćete mirno povući sredstva iz novčanih rezervi i ostaviti investicijski portfelj na miru, kako bi se on mogao oporaviti bez većih šokova. Zaposleni investitori mogu dodatno poboljšati izglede portfelja dodavanjem svježih sredstava za vrijeme negativnih trendova, dok su umirovljeni investitori na strani potrošača, zato bi previsoke isplate mogle dodatno pogoršati izglede za vaš portfelj.
Prvi savjet je da novčana rezerva (na bankovnim računima, u novčanim fondovima ili drugim novčanim ekvivalentima) bude onolika, koliko planirate isplatiti iz svog portfelja za dvije do tri godine. To će vam omogućiti da pričekate dvije ili tri godine da se dio portfelja iz kojeg crpite sredstva (dionice ili obveznice) stabilizira i nastavi svoje kretanje na gore.
Drugi korak trebao bi biti procjena situacije i ako je to potrebno, prilagoditi odnose između pojedinih vrsta investicija, odražavajući vašu situaciju i željenu strukturu. Iako u prošlim godinama niste ciljali na prekomjernu izloženost dionicama, nakon rasta tijekom posljednjeg desetljeća, vaša je izloženost vjerojatno previsoka. Još jednom ću naglasiti da vam savjetujem da pritom koristite usluge stručnjaka, koji vam mogu dati procjenu vašeg napretka, stanja, te po potrebi preporučiti prilagodbu, i da nastavite pratiti napredak vašeg portfelja.
Treći korak je već manje dopadljiv, jer preporučujem da ponovno procijenite vjerojatnost da trenutni iznos mjesečnih isplata ne šteti portfelju, jer ne želite ostati bez ušteđevine. Preporučujem vam korištenje Vanguard kalkulatora. Smanjivanjem iznosa isplata, veći ćete dio portfelja ostaviti netaknutim, i kao takav će vam donijeti više tijekom razdoblja rasta. Financijski pismenim umirovljenicima (a naravno i svima ostalima) preporučujem anketu Davida N. Blanchetta objavljenu na OneFPA.org.
Četvrti je korak da svoje isplate prilagodite tržištu i isplaćujete kako ne biste imali obaveze oko poreza. Porez na dobit možete izbjeći ako investiciju prodate s gubitkom, ali s druge strane možete ostvariti porezni mir prodajom investicije uz dobit, i to do visine ostvarenog gubitka. Ako pritom ne plaćate recimo 10% poreza na dobit, to je usporedivo sa smanjenjem mjesečne isplate, jer biste ubuduće i tu obvezu trebali pokrivati iz uplata.
U posljednjem, petom koraku, usredotočite se na trošak. S obzirom na razvoj industrije, velika je vjerojatnost da postoje investicije na tržištu usporedive s vašom, ali s nižim troškovima. Ako godišnji trošak investicije smanjite za jedan posto, to je puno (više nego što vam banka trenutno isplaćuje za vaš depozit).
Najbolji savjet za kraj svakako bi bio: “Ako imate dovoljno rezervi da se posvetite svojoj mirovini, uživajte u životu koji ste zaslužili.” Isključite vijesti, ne čitajte slične financijske priloge i opustite se.
