U nizu od tri članka dotaknut ću se negativnih razdoblja burzi. Istina je da kriza ne donosi ništa dobro za psihologiju investitora, ali odgovor na padove trebao bi uvelike ovisiti o dobnoj skupini pojedinca, a ujedno bi trebao voditi računa i o drugim čimbenicima. U seriji članaka dotaknut ću se tri dobne skupine: od 18 do 45 godina (1. dio), od 45 do 60 godina (2. dio) i 60 i više godina (3. dio).
Najprije moram napomenuti (primjećujem da mnogi još uvijek zamjenjuju police osiguranja s izravnom štednjom na burzama ili u investicijskim fondovima) da govorim o direktnoj štednji na tržištima, gdje ste u svakom trenutku likvidni i fleksibilni.
Istina je da je nezgodno pratiti pad investicijskog portfelja kad se dešava preokret na burzi, stoga investitori često mijenjamo strukturu portfelja. Ipak, moramo paziti da to ne radimo u krivo vrijeme. Što je još važnije, akcija mora biti prilagođena našim godinama odn. vremenu koje nam je preostalo do mirovine; a čak ni to ne važi u pojedinim slučajevima, jer nećete kada odete u mirovinu, sebi isplatiti svu svoju ušteđevinu odjednom.
Glupo mi je čitati komentare stručnjaka koji kažu da je besmisleno prilagođavati portfelj (u ovom bi slučaju, od tada uravnoteženog portfelja u zadnjih 10-ak godina, dobili iznimno rizičan, i to tada kada smo skoro postigli cilj). Panične prodaje za vrijeme padova ne donose ništa dobro, ali portfelj ipak trebamo prilagoditi životnoj situaciji, ciljevima, očekivanjima i na kraju krajeva promjenama vrijednosti pojedinih VP unutar našeg investicijskog portfelja, kako sam tvrdio u članku “Malo drugačija investicijska preporuka”.
Od 20. – 45. godine
Investicijski proces je, gledamo li ga sa stajališta psihologije investitora, okrenut naglavačke. Ako imate negdje između 20 i 45 godina, do vašeg konačnog cilja – mirovine, imate još puno vremena. S obzirom na ovaj podatak, dnevne tržišne fluktuacije ne bi vas trebale zabrinjavati, jer imate više nego dovoljno vremena da postignete svoj cilj, a dnevne fluktuacije ne utječu na vaš portfelj. Budući da imate manje iskustva od starijih investitora, brža kretanja će vas više brinuti od onih koji se približavaju mirovini. Dakle, vaš apetit za rizikom će biti visok, a vaša tolerancija na rizik vjerojatno neće biti.
Kao i u svakoj situaciji koja se na prvi pogled čini zastrašujućom i neizvjesnom, potrebno je usmjeriti svoju energiju na ono nad čim imamo kontrolu, i zaboraviti sve ono nad čime nemamo kontrolu tijekom tržišnih fluktuacija. Uostalom, vi nemate utjecaja na gospodarski rast ili kretanja na tržištu; sve će se kretati onako kako će se kretati. Ipak, imate neki utjecaj na vlastitu financijsku situaciju ili na to koliko trošite i koliko štedite. Također imate utjecaj na raspodjelu svog investicijskog portfelja, iznos vaših novčanih rezervi i tako dalje.
Dugo razdoblje rasta, kakvom smo svjedočili u posljednjih više od 10 godina, donosi nam efekt bogatstva. Kako se vrijednost vaše investicije povećava (iako još niste ostvarili prinos) spremni ste potrošiti više na večere, putovanja, skuplje hotele, itd… Vaš način života prilagođava se vrijednosti vaše investicije. Jedna od boljih odluka u nesigurnim vremenima, je prilagoditi svoju potrošnju i uštedjeti više novca. Svi smo čuli za pravilo da je potrebno odvojiti 10 posto svih svojih prihoda za vrijeme nakon umirovljenja. Istina je da je ova strategija prikladna samo za mali dio ljudi. Ovo pravilo je vrlo općenito i ne vrijedi za svakog pojedinca. Povećajte iznos svoje mjesečne štednje (u dionicama, investicijskim fondovima, na bankovnom računu – kako vam više odgovara) i tako ćete s metodom prosječnih troškova u neizvjesnim vremenima dodatno osigurati svoj portfelj, jer ćete kupovati jeftinije VP; a još bolje je da ćete naviknuti na takvo ponašanje i to će postati sastavni dio vašeg života.
U drugom koraku sami ili uz pomoć neovisnog stručnjaka pregledajte strukturu vaših investicija. Pravilo naime pokazuje da bismo u mladosti trebali većinu portfelja (oko 75 posto) investirati u dionice. Ovo je opet opće pravilo koje ne gleda na vašu životnu situaciju, moguću promjenjivu prirodu vaših prihoda, niti vašu sklonost riziku. Nemojte biti dio tog obrasca, jer vam to može naškoditi.
U trećem koraku usredotočite se na sebe ili na vaše predviđanje kada ćete započeti s isplatom svog investicijskog portfelja. Definitivno mirovina nije jedini cilj za koji štedite. Ako su neki kratkoročni ciljevi udaljeni manje od tri godine, ovaj dio sredstava ne biste trebali investirati u dioničke investicije. Istina je da su prinosi na obveznice i novac u pravilu niži, ali u isto vrijeme nisu podložni velikim fluktuacijama.
Još nekoliko savjeta za kraj: iskoristite krovne fondove, jer kod njih u pravilu nećete imati nikakve dodatne troškove. Porez na dobit, iako vrijedan pažnje, nije toliko važan koliko većina misli. Prije nekog vremena opisivao sam ga u članku „Da li je porez na dobit doista toliko bitan?“. Jedan od boljih savjeta je, da su neizvjesna vremena najprikladnija za investiranje u sebe. Ako investirate u vlastiti razvoj, onda to znači da ćete s ovim troškom u budućnosti zaraditi više, a to svakako možemo svrstati u investicije.
