Kako plasirati kriptovalute u investicijski portfelj da rizik ne bude previsok? Da li su uopće prikladne za to?
Sjećate li se još onog vremena ili priča svojih roditelja o tome što se događalo u razdoblju hiperinflacije? Dugi redovi ispred dućana, u kojima su ljudi čekali samo da bi potrošili novac. Mnogi nisu ni znali što će kupiti, i to zbog straha da si sutra to neće moći priuštiti. Ljudi su kupovali stvari samo zato što su ih drugi kupovali. Najduži su redovi postajali sve duži, što je značilo da je tamo najbolja ponuda.
Sličnu situaciju pratili smo i prošle godine s kriptovalutama – kupovali smo ih jer su ih kupovali drugi, iako u većini slučajeva nismo ni znali (barem ne prije kupnje) što ćemo kupiti. Ovakav pristup potiče rast cijena i tako se (barem psihički) nalazimo u istoj situaciji kao u razdobljima hiperinflacije. Vjerujemo da bismo učiniti štetu ako bismo novac ostavili u gotovini, umjesto da ga pretvaramo u kriptovalute. To nije neuobičajeno u razdobljima visoke inflacije i niskih kamatnih stopa, ali je ujedno i dobar pokazatelj budućih kretanja, jer veća potražnja uvijek vrši pritisak na povećanje cijena. Ne govorimo samo o kriptovalutama već i o drugim investicijskim klasama.
Investicijske klase za laike
Ako jednostavno podijelimo investicijske klase prema riziku, najsigurnije su one investicije koje imaju redovite, unaprijed određene isplate: (1.) depoziti i obveznice sigurnih izdavatelja, (2.) dividendne dionice, nekretnine za najam i obveznice loših izdavatelja, (3) .) investicije bez planiranih isplata ali s potencijalom budućih isplata i (4.) investicije koje se nikada neće isplatiti.
»Kriptovalute su rangirane kao zlato i drago kamenje.«
Nabrojene investicijske klase mogu se svrstati u dvije skupine, pri čemu su prva i druga vrsta pogodne za većinu dugoročnih investitora. Posljednje dvije, u malom dijelu cjelokupnog investicijskog portfelja, prikladne su za obrazovanije investitore, jer si mogu priuštiti rizik ili ga znaju kontrolirati. Kriptovalute, više nego očito, spadaju u skupinu bez predviđenih isplata. Mogu se svrstati uz zlato, srebro, egzotično perje ili kamenje, koje određene skupine ljudi tako visoko cijene. Ove investicije mogu se koristiti za kupnju (ili razmjenu) novca, i samo su medij za prijenos imovine, jer ne ostvaruju prihode. Možete raditi što god želite, a čak i ako ste toliko ljuti, vaši bitcoini neće ostvariti prihod, stoga iznos vaše ušteđevine ovisi samo o njihovoj tržišnoj cijeni. Zato je nemoguće preračunati vrijednost kriptovaluta na temelju očekivanih prihoda. Potrebno je zauzeti drugačiji pristup.
Kriptovalute kao virtualno zlato
Ako nam investicija ne donosi prihode, to ne znači da nema vrijednost. Čak ni morske školjke nikada nisu donosile prihode, ali su kroz povijest bile cijenjene gotovo podjednako kao zlato ili dijamanti. U određenim slučajevima imaju takve investicije čak praktičnu vrijednost. Na primjer: oko 10% godišnje potražnje za zlatom je posljedica upotrebe u industrijske ili medicinske svrhe. Ta potražnja još uvijek je toliko niska da nema utjecaja na cijenu zlata. Cijena je uglavnom određena činjenicom, da već samo vlasništvo nad zlatom ili korisnost ovog metala u obliku deviza, ima u mislima ljudi dovoljno visoku praktičnu vrijednost, zato ne može vrijediti 0.
Kriptovalute nam ne mogu dati osjećaj da posjedujemo nešto vizualno privlačno, ali imaju industrijsku primjenjivost. Mnogi bi ljudi zbog poslovne situacije (moglo bi se tako reći) htjeli da njihova financijska kondicija ostane tajna. Kriptovalute vrlo dobro zadovoljavaju ovaj kriterij. Sve je više onih kojima je neugodno koristiti standardna sredstva plaćanja zbog nepovjerenja u vlade, mjere i suvremeni financijski sustav. Razlozi nisu ni bitni. Bitno je samo da je kritična masa ljudi dovoljno velika da kriptovalute postoje u ovom ili onom obliku, pa čak i bez bitcoina i mnogih mitova o izvoru ove kriptovalute. U svijetu postoji dovoljno velika potražnja za ovim dobrom da možemo odrediti njegovu vrijednost. Ako će kriptovalute i dalje raditi svoj posao i ne budu suočene s tehnološkim izazovima ili propisima vlada velikih gospodarstava, njihova će vrijednost biti puno veća od 0.
Postoje brojni problemi vezani na taj argument, jer davatelji odn. izdavatelji kriptovaluta ne mogu kontrolirati konkurenciju. U teoriji, ne postoji ograničenje broja ponuditelja, a time i broja kovanica. Trenutno na tržištu postoji više od 2000 kriptovaluta. Svatko može ući sa svojom kriptovalutom. To onemogućuje pretvaranje prave vrijednosti kriptovaluta. Čak i kada bi netko uspješno preračunao potražnju potrošača za kriptovalutama, naišao bi na problem sa strane ponude, jer je ona promjenjiva i podložna jakim fluktuacijama, pogotovo u proširenju ponude. O ovom mediju možemo govoriti kao o čuvaru vrijednosti u obliku virtualnog zlata, ali trebamo pogledati što bi se u sličnoj situaciji dogodilo s cijenom zlata. Da li ste znali da je cijena zlata izgubila 80%svoje vrijednosti između 1500 i 1800? Pad je bio posljedica povećane opskrbe iz Novog svijeta (Amerika).
Prikladne, ali s manjim dijelom portfelja
Kriptovalute su u mnogočemu usporedive sa zlatom: zlato je medij koji ne zamjenjuje novac, ali ima simbiotski odnos s novcem. Ponuda kriptovaluta uvelike ovisi o radu “rudnika” i isto kao i zlato, ni kriptovalute nisu sposobne stvarati prihode. U komercijalnom smislu, kriptosvijet je bolji od zlata, budući da potonje ima prvenstveno vizualnu vrijednost za potrošače, a kriptovalute se mogu koristiti za prijenos novca. Ovaj argument je posljedica jednostavnije zamjene ove investicije za novac.
Gledano sa strane investiranja, kriptovalute bismo trebali smatrati istima kao i fizičko zlato, jer se radi o alternativnoj investiciji. Cilj te investicije je diverzificirati i smanjiti ukupnu razinu rizika investicijskog portfelja. Odgovarajući udio bio bi negdje oko 10%, a za iskusne aktivne investitore može biti i do 20%. U slučaju da takva investicija predstavlja više od 20% ukupnog portfelja, uvelike povećava rizik od velikih padova i posljedičnog neostvarivanja financijskih ciljeva.
