Gospodarske krize, recesije ili depresije dešavaju se zbog neravnoteža na tržištu, koja se tako uravnotežuju. Krize nisu ništa neobično – one su dio prirodnog ciklusa, i već u analizi prošlog stoljeća možemo identificirati barem 20-ak različitih kriza, ne uzimajući u obzir geopolitičke događaje, ratove i terorističke napade, koji su uzrokovali nagli pad tržišta ili na kraju krajeva pandemiju, kojoj smo svjedočili.
Kao prvo, svaki investitor treba od početka voditi računa o strukturi portfelja, koja ne bi trebao biti previše izložen rizicima, ili koji se sastoji samo od dionica. U odgovarajućim omjerima, to uključuje dionice, obveznice, gotovinu, sirovine, alternativne investicije i ostalo; ove vrste investicija moraju imati odgovarajuće međusobne odnose, uzimajući u obzir investitorov profil rizika, željeno dospijeće i njegove potrebe za likvidnošću. Uz odgovarajuću strukturu investicijskog portfelja, ni u kriznim uvjetima investitori ne trpe tako velike gubitke kao opće tržište. Tome smo svjedočili i tijekom posljednje financijske krize, kada su slovenski investitori pretrpjeli veće gubitke od investitora na razvijenim tržištima, i to zbog neadekvatnog omjera vrsta investicija.
Na što trebamo obratiti pažnju?
Investiranje za vrijeme krize, nedvojbeno je riskantan posao, jer nitko ne zna kada kriza počinje i kada završava. Čak nam i recesije dvostrukog ili trostrukog dna stvaraju mogućnost za to, a od pokušaja da uhvatite dno, vjerojatnije je da ćete završiti razočarani. Ipak, još uvijek oni investitori koji investiraju u vrijeme krize i uspiju racionalno sagledati cijelu situaciju, obično izađu kao pobjednici.
Da bismo razumjeli ponašanje investitora u negativnim i pozitivnim razdobljima, moramo se okrenuti bihevioralnim financijama. Ova znanost pokušava objasniti i usporediti ponašanje investitora u stvarnom svijetu u usporedbi s onim koje predviđa financijska teorija. Brojna istraživanja pokazuju da su investitori mnogo emocionalnije osjetljivi na gubitke nego na dobitke, čak i za isti iznos imovine. Pojedinačni investitor ima više od 50% šansi da proda bolju dionicu ili fond – i u većini slučajeva, te jedinice koje je investitor prodao nadmašuju tržište u sljedećem razdoblju; a jedinice koje investitor zadržava pokazuju se za manje profitabilne od tržišta (studija iz 1998.). Kao primjer nam može poslužiti igra blackjack. Ako igrač pobjeđuje, počet će igrati konzervativnije i kladiti se na manje uloge kako bi zadržao svoj dobitak. Ako isti igrač počne gubiti, veća je vjerojatnost da će se početi kladiti rizičnijim i većim ulozima kako bi nadoknadio taj gubitak. Nažalost, veći rizik od gubitaka samo potencira visinu pada.
Ova emocionalna reakcija ostaje čak i nakon početka oporavka – istraživanje u SAD-u pokazuje da više od 90% tako zvane milenijske generacije ne vjeruje tržištima kapitala. Čak i u razdoblju rekordno niskih kamata, više od 40% slobodnih sredstava ove generacije bilo je u gotovini.
Kako iskoristiti krizu?
Kada većina investitora u panici prodaje svoje investicije, oni s racionalnim izgledima vide niske stope kao priliku za kupnju. Kupnja od nekoga tko prodaje po svaku cijenu iz panike je kao kupnja na rasprodaji. Strah obično tjera cijene dionica znatno ispod temeljne vrijednosti pojedine kompanije – još uvijek su potrebne analize ako je pad posljedica straha ili samog poslovanja – a zatim se cijene vraćaju na očekivane razine. Analizirajući sve dosadašnje krize, pokazalo se da je strah većine investitora predstavljao životnu priliku za nekolicinu onih koji su uvidjeli pravu vrijednost kompanija.
Burze nisu jedina opcija za investiranje tijekom krize. Tijekom potonje na udaru su bile i cijene nekretnina, a svi znamo što se trenutno događa na tržištu nekretnina. I tu su investitori precijenili, dok su drugi iskoristili priliku za jeftiniju kupnju u segmentu koji je među najpogođenijima. Treća opcija su razni financijski instrumenti, s kojima se možete kladiti na pad tržišta. Prodaja na kratko ili različiti oblici opcija mogu vam donijeti dobit čak i to u negativnim razdobljima. Ali ove vrste opcija nisu prikladne za neobrazovane investitore i trebali biste ih izbjegavati.
Dakle, kao prvo morate voditi računa o pravilnoj strukturi postojećeg portfelja. Ako dođe do krize, izbjegavajte emotivne reakcije i analizirajte stvar. Ako pronađete prilike za kupnju, iskoristite ih, obraćajući posebnu pažnju na sektore koji će biti najviše pogođeni. Ako ste iskusni investitor i sami trgujete, portfelj možete dodatno zaštititi raznim izvedenim financijskim instrumentima.
Ali svakako se konzultirajte s financijskim savjetnikom!
