Ako investicija ne donosi prihode, to ne znači da ona nema vrijednosti. Čak ni morske školjke nikada nisu donosile prihode, ali su u povijesti bile cijenjene gotovo jednako kao zlato ili dijamanti. U određenim slučajevima takve investicije imaju praktičnu vrijednost. Na primjer: oko 10 % godišnje potražnje za zlatom rezultat je korištenja zlata u industrijske ili medicinske svrhe. Ta potražnja je još uvijek toliko niska da nema utjecaja na cijenu zlata. Cijenu uglavnom određuje činjenica samog vlasništva nad zlatom, ili korisnosti tog metala u obliku deviza, a ima i dovoljno visoku vrijednost u mislima ljudi, da one ne može vrijediti 0.
Kriptovalute nam ne mogu dati osjećaj da posjedujemo nešto vizualno ugodno, ali imaju industrijsku korisnost. Mnogi ljudi, zbog svoje poslovne situacije, radije bi da njihovo financijsko stanje ostane povjerljivo. Kriptovalute vrlo dobro zadovoljavaju ovaj kriterij. Sve je više i onih kojima nije ugodno koristiti standardna sredstva plaćanja zbog nepovjerenja u vlade, mjere i moderan financijski sustav. Razlozi nisu ni bitni. Bitno je samo da je kritična masa ljudi dovoljno velika da kriptovalute mogu postojati u ovom ili onom obliku, pa čak i bez bitcoina i mnogih mitova o podrijetlu ove kriptovalute. U svijetu postoji dovoljno velika potražnja za ovom robom da joj možemo dodijeliti vrijednost. Ako kriptovalute nastave raditi svoj posao i ne budu suočene s tehnološkim izazovima ili regulacijom vlada velikih gospodarstava, njihova će vrijednost biti mnogo veća od 0.
Kriptovalute su u mnogočemu usporedive sa zlatom: one su medij koji ne zamjenjuje novac, već ima simbiotski odnos s novcem. Ponuda kriptovaluta uvelike ovisi o radu “rudnika” i, poput zlata, ni kriptovalute nisu sposobne donositi prihode. S komercijalne točke gledišta, kripto svijet je bolji od zlata, budući da potonje ima prvenstveno vizualnu vrijednost za potrošače, a kriptovalute se mogu koristiti za prijenos novca. Navedeni argument prvenstveno je posljedica lakše zamjene ove investicije za novac.
Uloga kriptovaluta u investicijskom portfelju
Kako se kriptovalute odnose u smislu rizika i povrata? Vrijedi li ih dodati u svoj investicijski portfelj? Prilikom odgovora prvo ćemo se dotaknuti dvije najveće kriptovalute i ocijeniti ih sa stajališta rizika odn. volatilnosti, jer za te dvije valute imamo najviše podataka. Standardna devijacija dnevnih povrata bitcoina je 4,9 % odn oko 80 % godišnje. Slični brojevi se dobivaju i analiziranjem etera. U slučaju standardnog dioničkog indeksnog fonda, koji investira sredstva investitora u S&P 500 indeks, dobivamo rezultat od 1,2 % u smislu dnevne profitabilnosti, odn. 19 % na godišnjoj razini.
Time smo otkrili da su bitcoin i ether oko 4 puta nestabilniji od standardnog tržišta dionica. Tako možemo kontrolirati taj rizik. Ako ste imali portfelj koji se sastoji od 75 % gotovine i 25 % kriptovaluta, općenito biste trebali imati sličnu razinu volatilnosti. Ali dobivamo pomalo iznenađujući rezultat. Tijekom duljeg razdoblja takvi se portfelji doista ponašaju slično, ali ako pogledamo ekstremne događaje, poput pada tržišta tijekom pandemije, vidimo da je burza u SAD-u bila puno nestabilnija. S ove točke gledišta, kriptovalute ne odstupaju od svojih standardnih razina fluktuacija i, barem u ovom konkretnom slučaju, bile su puno stabilnije odn. imaju mala odstupanja od standardnih devijacija.
No kakva je korelacija između kriptovaluta i standardnih investicija poput dionica? Kako god, zašto birati investiciju koja je nestabilnija i korelirana s postojećom investicijom? Pravilo kaže da za uspješnu diversifikaciju rizika u portfelj, moramo dodati što više različitih tipova investicija, koje imaju nisku međusobnu korelaciju, odnosno u kojima kretanje jednog tipa investicije ne utječe na kretanje druge vrste investicije.
Kada se ispituje korelacija bitcoina s drugim vrstama investicija, može se ustanoviti da bitcoin ima vrlo nisku korelaciju u usporedbi sa skupinom različitih vrsta investicija poput dionica, obveznica, sirovine, novac itd. Kada dionice ne padaju (najmanje 5 % pada unutar jednog tromjesečja), korelacija bitcoina sa skupinom različitih vrsta investicija je samo 0,02, otkrili su istraživači Man Institute. Sa stajališta sastava investicijskog portfelja to je izuzetno dobro. Ipak, nije sve tako pozitivno kako se čini na prvi pogled. U slučaju pada burza, korelacija s kriptovalutama naglo raste, čak do 0,55 (1 znači potpunu korelaciju). Unatoč tome procjenjujemo da kriptovalute predstavljaju dobar tip investiranja s ciljem veće diverzifikacije rizika.
Zaključak
Dugi niz godina analitičari nisu smatrali kriptovalute kao ozbiljnu investicijsku klasu. To se potpuno promijenilo razvojem tržišta. Tržište danas nudi mnogo različitih opcija i prešlo je iz statusa tržišne niše u mainstream tržište. Unatoč tome, to je još uvijek vrlo nestabilna investicija; međutim, te se fluktuacije mogu uvelike ograničiti odgovarajućim pristupom.
Iz perspektive investiranja, kriptovalute treba smatrati isto kao i fizičko zlato, tj. to je kao alternativnu investiciju. Ova investicija ima za cilj povećati diverzifikaciju investicijskog portfelja, te ako predstavlja više od 10 % ukupnog portfelja, uvelike povećava rizik od većih padova i posljedičnog neostvarivanja financijskih ciljeva. Svakako prije kupnje dobro istražite što točno kupujete, i nemojte kupovati samo zato jer je vaš susjed nešto kupio.
