“Štednja je dobra stvar, pogotovo ako su se za nju pobrinuli već tvoji roditelji umjesto tebe”, jednom je rekao Winston Churchill. I nije pogriješio. Današnji umirovljenici diljem svijeta imaju navike štednje prošlih generacija. Nažalost, situacija se već mijenja, i buduće generacije umirovljenika, pogotovo oni koji tek prelaze u aktivno stanovništvo, na mirovinu će gledati drugim očima.
Za vrijeme industrijskog doba vrijedilo je pravilo da se pojedinac uključi u obrazovni sustav i nađe siguran posao, kojeg može raditi cijelo radno razdoblje. Dolaskom informacijskog doba promijenila su se pravila igre. Danas se pojedinac uključuje u obrazovni sustav i tada se suočava s problemom traženja odgovarajućeg posla. Kad ga jednom pronađe, mora se stalno dodatno školovati samo da bi zadržao posao. Stoga je aktualno pitanje koje si neki roditelji već postavljaju: hoće li obrazovanje biti dovoljno za profesionalni i financijski uspjeh mog djeteta?
Vjerojatno ste u svakodnevnom životu već primijetili da vašeg bankara ne zanima vaše obrazovanje, već prije svega vaše financijsko stanje koje se vidi kao zbroj financijske inteligencije i financijskih mogućnosti. Budući da nas djeca neprestano promatraju i oponašaju, možemo zaključiti da će naša djeca biti financijski inteligentna koliko smo i mi. Zato je važno da se mi sami pridržavamo pravila, koje ih učimo.
U seriji od 3 objave pomoći ćemo vam u brizi o vašoj djeci.
- Koja osiguranja su prikladna za djecu?
- Koje štedne proizvode odabrati?
- Nekoliko brzih savjeta
Koje štedne proizvode odabrati?
Investicioni fondovi jedan su od najprikladnijih i najjednostavnijih oblika dugoročne mjesečne štednje za potrebe djece u budućnosti. Ako se prvo dotaknemo mjesečne štednje, ovo je najbolji oblik stvaranja prihoda. Osim veće sigurnosti zbog vremenski diversificiranog rizika, dodatna prednost je i disciplina koju dobivate na ovaj način, odnosno navika da od svih prihoda nešto uštedite.
Prije nego počnete štedjeti, prvo odaberite vrstu uzajamnog fonda: dionički, mješoviti ili obveznički. Pritom razmišljajte o svojim ciljevima, dužini štednje i riziku, koje si možete priuštiti. Izbor nije konačan, jer se obično bez ograničenja i besplatno možete prebacivati između pojedinih podfondova istog krovnog fonda. S obzirom na to da se radi o štednji za dijete, i da će razdoblje biti duže od 10 godina, osobno vam ne bih savjetovao ništa osim dioničkih fondova. Dodatna zanimljivost kojoj ćete svjedočiti nakon nekoliko godina je prekretnica, u kojoj ćete godišnje na osnovu prinosa generirati više kapitala nego što plaćate.
Kada štedite, obratite posebnu pažnju na troškove, jer oni dugoročno mogu pojesti vašu ušteđevinu. Kod investiranja u uzajamne fondove razlikujemo neizravne troškove (naknade za upravljanje i povjerenje) i izravne (ulazne, izlazne, prijelazne) troškove. Naravno, svi su to važni troškovi, ali dugoročno bih se usredotočio na ponavljajuće neizravne troškove. Mnoga društva za upravljanje mjesečnom štednjom nude pogodnosti koje ulagaču ili ne naplaćuju, ili vraćaju sve uplaćene ulazne naknade, stoga preporučujem da se o tome raspitate prije nego što počnete štedjeti.
Također obratite pažnju na odgovarajući izbor fonda, odnosno fondove. Izbor ne bi trebao biti konačan, jer ćete s vremenom također morati prilagoditi strukturu štednje. Prilikom odabira uzmite u obzir svoje ciljeve štednje, rizik i vremenski horizont. U vašem slučaju, to bi bila dugoročna štednja, za koju su prikladniji dionički investicijski fondovi. Zašto dionički? Jer su dugoročno isplativiji, a veće fluktuacije s vremenom postaju gotovo neprimjetne. Zanimljivo je da možete uz negativna kretanja cijena dionica u prvoj trećini cijelog razdoblja štednje, u konačnici generirati veće prinose nego što biste ih inače. Bitno je svaku moguću situaciju na tržištu, okrenuti u svoju korist.
Ako su padovi za dugoročne štediše u prvoj trećini štednje dobri, trebali biste ih izbjegavati u posljednjoj trećini. Budite oprezni da u prvoj trećini razdoblja akumulirate sredstva, da u drugoj maksimizirate povrat, a u posljednjoj se približavate sve sigurnijoj strukturi u potonjem, kako vas ne bi pogodila potencijalna kriza.
Već smo identificirali proizvode. Odredili smo i vrstu proizvoda. Sada se morate odlučiti za strukturu odnosno tržišta i sektore, na koje ćete ciljati. Ako ste potpuni laik, bolje je da odaberete standardni globalni dionički fond, gdje su zastupljena sva veća tržišta, s fokusom na razvijene zemlje. Dugoročni očekivani povrat tih fondova, procjenjuje se na 5 do 7 posto godišnje. U investicijski portfelj možete dodati i fond koji ulaže prikupljena sredstva u dionice tvrtki na tržištima koja su trenutno jeftina i imaju još veći potencijal za rast. Tako biste povećali dugoročni očekivani prinos, ali ujedno i rizik cijelog portfelja, zato se pripremite na veće fluktuacije.
Prekretnica
Pogledajmo hipotetski primjer. Recimo da zarađujete 100.000 dolara godišnje. Znam, to nije baš svakodnevna plaća. Ali priznajem, da je to time puno lakše ilustrirati i preračunati. Godišnje ćete izdvojiti 12 posto svojih prihoda, odnosno 12.000 eura. Sredstva ćete svaki put uložiti na početku godine, a godišnja kamatna stopa će biti 6 posto. Odabrao sam ovaj iznos zbog očekivanja da bi barem takvu prosječnu kamatnu stopu trebao postići svaki dugogodišnji štediša. Viši je samo dugoročni tržišni prosjek, ali štediše obično zbog troškova, hvatanja vrhova i paničnih reakcija ostvaruju niže povrate.
Nakon tri godine odvojili biste 36.000 eura, a sredstva bi se sve ovo vrijeme obogaćivala. Imali biste ušteđenih 40.500 eura, što je samo 4.500 više nego što ste uložili. Tako nizak ukupni prinos teško će nas motivirati za naviku štednje. Odlučite ipak ustrajati dalje, i nakon 12 godina doživjet ćete nešto nevjerojatno. Do tada ćete odvojiti 144.000 eura, a uštedjet ćete čak 215.000 eura. I to više nije tako loše, zar ne? Ono što je još veće zadovoljstvo je da ćete u 12. godini na račun dobiti 12.146 € kamata, što je malo više nego što ste odvojili novca. U tom trenutku doći ćete do prekretnice.
