“Štednja je dobra stvar, pogotovo ako su se za nju pobrinuli već tvoji roditelji umjesto tebe”, jednom je rekao Winston Churchill. I nije pogriješio. Današnji umirovljenici diljem svijeta imaju navike štednje prošlih generacija. Nažalost, situacija se već mijenja, i buduće generacije umirovljenika, pogotovo oni koji tek prelaze u aktivno stanovništvo, na mirovinu će gledati drugim očima.
Za vrijeme industrijskog doba vrijedilo je pravilo da se pojedinac uključi u obrazovni sustav i nađe siguran posao, kojeg može raditi cijelo radno razdoblje. Dolaskom informacijskog doba promijenila su se pravila igre. Danas se pojedinac uključuje u obrazovni sustav i tada se suočava s problemom traženja odgovarajućeg posla. Kad ga jednom pronađe, mora se stalno dodatno školovati samo da bi zadržao posao. Stoga je aktualno pitanje koje si neki roditelji već postavljaju: hoće li obrazovanje biti dovoljno za profesionalni i financijski uspjeh mog djeteta?
Vjerojatno ste u svakodnevnom životu već primijetili da vašeg bankara ne zanima vaše obrazovanje, već prije svega vaše financijsko stanje koje se vidi kao zbroj financijske inteligencije i financijskih mogućnosti. Budući da nas djeca neprestano promatraju i oponašaju, možemo zaključiti da će naša djeca biti financijski inteligentna koliko smo i mi. Zato je važno da se mi sami pridržavamo pravila, koje ih učimo.
U seriji od 3 objave pomoći ćemo vam u brizi o vašoj djeci.
Pridržavajte se pravila koja podučavate vlastitu djecu
Djeci obično brzo osiguramo kasicu za novčiće i učimo ih važnosti postepene štednje, kako bi s vremenom mogli ispuniti svoju želju, čak i ako je to samo kupnja nove igračke. Ali kada pogledamo svoje štedne navike, brzo možemo shvatiti, da se sami toga ne pridržavamo. Ako danas ne znamo štedjeti, onda još nismo dovoljno financijski obrazovani, i ako ne štedimo za svoju djecu, onda ni oni sami to neće znati.
Vrijednost odgovarajućeg obrazovanja
Posljednjih godina svjedočimo velikom porastu privatnih škola i privatnih obrazovnih centara, koji za razliku od državnog školskog sustava, djeci nude modernije nastavne planove i programe. Privatne obrazovne ustanove u pravilu imaju fleksibilnije programe nastave, koji često uključuju i financijsko obrazovanje. Roditelji tijekom djetinjstva traže i potiču genijalnost djeteta, a kasnije ga uključe u školski sustav uvjereni da će ga tamo naučiti svemu potrebnom za život.
Omogućite svom djetetu bolje uvjete
Kako biste se osjećali kada biste u svom djetetu prepoznali inteligentni potencijal, koji bi za daljnji razvoj trebao dodatno ili bolje obrazovanje, a vi mu to ne biste mogli pružiti, jer o tome niste na vrijeme razmišljali? Pomislite na djetetovo razočaranje kada sazna da mu ne možete osigurati jednake uvjete i da će morati predati pobjedu svojim vršnjacima prije nego utakmica započinje. U pravilu će se dokazati i pobijediti onaj koga roditelji mogu financijski uzdržavati.
Prosječno mjesečno opterećenje
Kako bismo mogli pravovremeno osigurati dovoljna sredstva, o tome trebamo početi razmišljati čim se dijete rodi. Država se neće pobrinuti za sve potrebe učenja i razvoja vaše djece, jer se vrijeme besplatnog školovanja bliži kraju. Prema mnogim studijama, trošak djece do 18 godina iznosi više od sto tisuća eura, uzimajući u obzir dnevne potrebe za hranom, odjećom, obućom, školom, školskim priborom, izvannastavnim aktivnostima, ali ne uključuje financiranje studija. Radi se o svoti koja predstavlja financijsko opterećenje od 450 eura mjesečno. Stoga je važno da se za takav financijski teret počnete pripremati dovoljno rano.
Započnite s doplatkom za djecu
Tko će već danas za štednju odvojiti barem mjesečni iznos dječjeg doplatka, lakše će osigurati sredstva koja će djetetu trebati za 15 ili 20 godina. Predlažemo da mjesečnom iznosu dječjeg doplatka dodate isti iznos i dugoročno uštedite. Na primjer: ako bismo 18 godina štedjeli 50 eura mjesečno, s procijenjenim 7% godišnjeg povrata, nakon 18 godina štednje uštedjeli bismo dobrih 21 tisuću eura. Ako mjesečni iznos svake godine povećate za razinu inflacije, iznos prikupljenih sredstava bit će još veći.
Zaključak
Ne budite na teret potomcima
Nije bitno samo pobrinuti se za vlastitu djecu, morate se pobrinuti i za sebe. Ako smo išta naučili u globalnoj pandemiji, to je da ni najoprezniji čovjek ne može biti spreman za svaku krizu. Mnogi ljudi to tek sada shvaćaju. Ali mnogi će to shvatiti tek ubuduće. Planiranje budućnosti ne jamči nam ugodnu budućnost, ali svakako nam nudi dobro polazište za suočavanje s izazovima, koji su pred nama. Proces se mora stalno prilagođavati promjenama u vašem životu i vašim ciljevima.
(1.) odgovarajuće planiranje započinje postavljanjem kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih ciljeva,
(2.) kratkoročni ciljevi uključuju utvrđivanje proračuna, smanjenje zaduženosti i osnivanje sigurnosnog fonda,
(3.) srednjoročni ciljevi trebali bi pokriti potencijalne izdatke za nebitne stvari i osiguranje,
(4.) dugoročni ciljevi neka budu fokusirani na vaš život nakon umirovljenja.
Gotovo je sigurno da svoje ciljeve nećete postići bez brige i sljedeći savršenu linearnu liniju koju ste si zadali na početku. Najvažnije je da ste dosljedni i da se pridržavate strategije koju ste sami sebi postavili. Ako čete u međuvremenu imati veći trošak, primjerice za popravke automobila, ne brinite. Upravo su tome namijenjena sredstva sigurnosnog fonda, kako ne biste imali većih problema u slučaju nepredviđenih događaja.
