Tjedan na burzi završio je neujednačeno. Dok su razvijena tržišta blago pala, tržišta u razvoju zabilježila su rast u prošlom tjednu. Među zemljama bivše zajedničke države najbolji je bio slovenski indeks SBI TOP koji je prošlog tjedna porastao za 1,97%. Cijene nafte kao rezultat kineskog otvaranja i stalnih napetosti u istočnoj Europi, porasle su za dodatnih 5%.
Prošli tjedan obilježili su centralne banke, vojni sukob između Rusije i Ukrajine, te otvaranje kineskog gospodarstva. No, ne treba zanemariti ni prognozu Svjetske banke koja je snizila očekivanja oko ovogodišnjeg gospodarskog rasta svjetskog gospodarstva s 4,1% na 2,9%. Kao što si javili istraživači Svjetske banke, očekuje se manji rast svjetskog gospodarstva u sljedećih nekoliko godina. Time je veća i vjerojatnost stagflacije. Kombinacija riječi inflacija i stagnacija opisuje gospodarsku situaciju u kojoj gospodarski rast uz visoku inflaciju i nezaposlenost stagnira.
U borbi protiv inflacije ECB najavila je prvo povećanje kamatnih stopa u više od desetljeća
Vijest trgovačkog dana u četvrtak nedvojbeno je bio sastanak Europske centralne banke (ECB). Upravno vijeće ECB je na sjednici odlučilo da će u srpnju podići kamatnu stopu za deponiranje viška likvidnosti u ECB-u, koja je trenutno na – 0,5 %, za 0,25 postotnih bodova. Nakon toga očekuje se još jedno povećanje u rujnu, pa će tako kamatna stopa po prvi put nakon lipnja 2014. izaći iz negativne zone. Upravno vijeće ECB izjavilo je da je inflacija veliki izazov za sve i da će osigurati da se rast srednjoročnih cijena vrati na srednjoročni cilj centralne banke, a to je 2%.
Analitičari centralne banke smatraju da će inflacija još dugo ostati visoka. Prema ožujskoj prognozi, povećala je procjenu ovogodišnje inflacije za 1,7 postotnih bodova na 6,8 posto, te za 1,4 postotna boda na 3,5 posto sljedeće godine. U 2024. godini očekuje se da će iznositi 2,1 posto. Očekuje se da će inflacija ostati iznad cilja ECB-a i to sve do kraja 2024., isključujući cijene energije i hrane.
U odnosu na ožujak, Banka je snizila prognozu ovogodišnjeg rasta BDP-a u eurozoni za dodatnih 0,9 postotnih bodova na 2,8 posto, te za 0,7 postotnih bodova na 2,1 posto sljedeće godine. Očekuje se da će to isto postići 2024. Napad Rusije na Ukrajinu i njegove posljedice zbog visokih cijena sirovina i energenata, te poremećena opskrba dobave, opterećuju gospodarsku aktivnost u Europi i svijetu. Očekuje se da će tako ostati samo kraće razdoblje, ali u budućnosti, prema upravnom vijeću ECB, dinamika oporavka od korone, ispunit će uvjete za poticanje rasta kako će ti rizici nestati. Upravno vijeće ECB stoga je odlučilo jasno zacrtati put naprijed za normalizaciju monetarne politike, kako se njezino zaoštravanje naziva u ECB-u.
Kina otvara gospodarstvo
Ovog tjedna čuli smo pozitivne vijesti iz Kine, jer su prošlog mjeseca bilježili dvoznamenkasti rast izvoza. Rast je daleko nadmašio očekivanja analitičara i rezultat je popuštanja mjera oko širenja novog koronavirusa. Porastao je i uvoz. To je ukazivalo na postupno rješenje blokiranja opskrbnih lanaca, ali tu još uvijek ostaje visok rizik zbog neizvjesnosti povezanih s visokim cijenama energije i sirovina, te nižom potražnjom zbog globalne ekonomske situacije i geopolitičkih napetosti.
Nafta ovaj tjedan porasla za 5%
Nafta je nastavila rasti i ovog tjedna. Prema analitičarima JP Morgan, cijene nafte mogle bi još ove godine premašiti 175 dolara po barelu. To bi značilo oko 50% rast sa sadašnjih 120 dolara. Od početka godine cijene crnog zlata porasle su za nešto više od 60%.
Kombinacija niže ponude, sankcija, povećane potražnje i visoke neizvjesnosti mogla bi pokrenuti lančanu reakciju, u kojoj bi cijene nafte u kratkom vremenu ponovile parabolički rast, kao što smo mu svjedočili 2008. godine, kada su cijene postigle rekordnih 147 dolara po barelu. Ovaj put, kažu analitičari, cijene bi mogle skočiti i na 175 dolara po barelu.
Vrijednost 9.6.2022 | Tjedna promjena | |
Dow Jones IA | 32.272,79 | -2,93% |
NASDAQ | 11.754,23 | -4,57% |
S&P 500 | 4.017,82 | -3,81% |
FTSE 100 | 7.476,21 | -0,75% |
DAX | 14.198,80 | -2,37% |
Nikkei 225 | 28.246,53 | 1,75% |
Shanghai Composite | 3.238,95 | 1,36% |
Crobex | 2.102,50 | 0,68% |
Belex 15 | 830,51 | -0,54% |
SBI TOP | 1.178,55 | 1,97% |
MBI 10 | 5.993,30 | -1,88% |
Nafta Brent | 122,88 | 5,02% |
Zlato | 1.852,80 | -0,86% |
Bitcoin EUR | 28.414,50 | 0,44% |
Ethereum EUR | 1.690,59 | 0,13% |
Što uraditi sa ušteđevinom?
Koliko god čudno zvučalo, dionice su trenutno jedan od boljih izbora za investitore. Trenutna neizvjesnost i stanje na tržištu nude brojne mogućnosti za najhrabrije ulagače. Konačno, profiti poduzeća i dalje rastu, inflacija je visoka, vjerojatnost recesije u SAD-u, koji se smatra glavnim tržištem kapitala, je mala (u EU pak visoka). Trenutna situacija također ukazuje da su mnoga tržišta i sektori sada preprodani zbog neizvjesnosti među ulagačima, što znači da sada postoji više potencijala za budući rast.
Među tržištima pogodnim za ulaganje valja istaknuti SAD, Kinu i posebno burze bivše zajedničke države, koje su zbog svoje nerazvijenosti postale oaza usred pustinje, jer nude veće razinu stabilnosti od ostatka europskih burzi, s visokim dividendnim prinosom. Među sektorima treba istaknuti obrambene sektore kao što su farmaceutski proizvodi, osnovna potrošna dobra, ali i sirovine. Ne treba zanemariti financijski sektor kada se ključne kamatne stope središnjih banaka brže podižu.
Najbolja strategija za prevladavanje stagflacije je ostati na tržištima kapitala što je duže moguće. Budući da razdoblja stagflacije nisu konstanta na tržištima, dugoročno ulaganje najbolji je način da prebrodite nestabilna vremena. Istodobno, međupadove vrijednosti možete iskoristiti za “jeftine” kupnje.