Većina ljudi vjeruje da nemaju potrebno znanje za uspješno investiranje. Ne dozvolite da vas ovo zaustavi, postoje naime mnogi stručnjaci, koji vam mogu pomoći. Disciplina i strpljenje ključni su za konačan uspjeh.
Nalazimo se u razdoblju u kojem sve više ljudi koristi investicije, koje nisu depoziti. To je prirodan proces i rezultat zbivanja na bankarskom tržištu , te pokazuje da smo ljudi razumna bića. Kao što nam korekcije na burzi dokazuju da je tržište zdravo i regulira nastale neravnoteže, tako je i u širem segmentu financija. Situacija kojoj danas svjedočimo prilagođava neravnotežu tako da će osigurati drugačiju raspodjelu štednje građana. Ako smo se prije kleli samo u bankovne obveznice (o racionalnosti ovog fenomena ovaj put nećemo govoriti), sada ćemo svjedočiti racionalnijoj alokaciji sredstava, s ciljem povrata, kao što smo nekada navikli s bankovnim obveznicama.
Paul D. Kaplan je 2020. godine za Morningstar.com analizirao 150 godina kraha burzi u Sjedinjenim Državama, odnosno obradio je krahove burzovnih investitora u 19., 20. i 21. stoljeću. Sve financijske krize započele su događajem “crnog labuda”, ali nisu svi crni labudovi doveli do kriza. Za one koji nisu upoznati s tim pojmom, odnosi se na neočekivane događaje koji mijenjaju svijet. Nije nužno da su to negativni događaji, ali svi imaju tri zajednička elementa: nitko ih ne očekuje, imaju velik utjecaj na svijet, i lako ih je objasniti nakon što se dogode. Zbog učestalosti ovakvih događaja mnogi su istraživači pokušali uvesti termin “crni puran”, tj. nešto što je jasno vidljivo u svim podacima, a ne vidi nitko od investitora.
Od 1 dolara do 18.500 dolara u 150 godina
Korekcija se prosječno događa jednom godišnje, a prosječni pad iznosi 13,5%.
Pojedinačna investicija u dolarima na američkom tržištu dionica 1871. godine vrijedila bi 18 500 dolara sredinom 2020. godine, znatno iznad stope inflacije. Put do ovog rezultata bio bi sve samo ne lak. U razdoblju između toga svjedočili bismo mnogim dužim razdobljima pada, ponajprije padu od 79% 1929. godine, koji je doveo do Velike depresije. Među težim padovima bilo je razdoblje od 2000. do 2009. godine, u kojem je američka burza pretrpjela pad tečaja od 54%. Drugi je to najveći pad burza, analitičari su to razdoblje nazvali “Izgubljenim desetljećem”, budući da su se tečajevi oporavili tek 2013. godine, gotovo 12 i pol godina od početka pada.
Do krize ili medvjeđih trendova, kako možemo nazvati duže razdoblje pada cijena za najmanje 20%, dolazi u prosjeku jednom u 8 do 9 godina. Međutim, samo u posljednjih 70 godina američko tržište doživjelo je 15 medvjeđih trendova. Trajali su od 45 do 694 dana (trenutni medvjed još uvijek traje). Prosječno trajanje, odnosno od početka pada tečaja do početka rasta, bilo je oko godinu dana. Povijesno gledano prosječan pad iznosio je 33%. Dobra trećina kriza ipak je smanjila prosječnu vrijednost dionica za više od 40%. Ako ste tip osobe koja bi usred krize iz straha da spriječi daljnje padove, prodala investicije s gubitkom od 40% , onda možda štednja u dionicama nije za vas. Kriza će se nesumnjivo dogoditi, a vama će nedostajati rast koji joj uslijedi. Vrlo zanimljiva činjenica je da medvjeđi trend traje puno kraće nego bikovski trend.
Strpljenje i disciplina
Gotovo svaki investitor koji je na burzi barem 10 godina, doživjet će barem jedan pad od oko 50%. U prosjeku od pada do ponovnog rasta tijekom krize prođe jedna godina.
Razdoblje padova je najvažnije psihološko razdoblje za investitore, tijekom kojeg moraju izdržati tu tenziju. Većina paničnih rasprodaja događa se upravo u ovom razdoblju, ali u ovom slučaju morate izabrati pravi trenutak dva puta – na izlazu i na ponovnom ulasku. Ljudi se bojimo da će se padovi nastaviti poput spirale i samo još pogoršati situaciju. Ovakva reakcija je normalna. No, takva reakcija nije prikladna za burze, jer su padovi obično kratkoročni događaji, ako ih usporedimo s razdobljima rasta. U prosjeku, samo jedna od pet korekcija doseže razinu za koju možemo tvrditi da smo unutar medvjeđeg trenda. Drugačije rečeno, 80% korekcija predstavlja dobru priliku za kupnju; a svaki medvjeđi trend predstavlja priliku. A ako se odlučite povući nakon padova, na dobrom ste putu da propustite rast. Na američkim smo burzama u prosjeku gotovo jednom godišnje doživjeli korekciju, a medvjeđi trend (pad od najmanje 20% u dužem razdoblju) kako je gore opisano, događa se jednom u osam godina. To znači da je pad od 10% očekivana stvar, kao i vaš rođendan. Zašto je ova informacija toliko važna? Podaci pokazuju da su korekcije obvezni dio dioničarstva. Povijesno gledano, prosječna korekcija snizila je stope za 13,5% i trajala je 54 dana – znači manje od dva mjeseca.
Jedan od glavnih razloga zašto investitori ne postižu slične stope rasta kao na općem tržištu, krije se u njihovim emocionalnim reakcijama. Čak se i profesionalni upravitelji imovinom suočavaju s dilemama panične prodaje i ponovnog ulaska, jer nije lako gledati padove i čekati preokret trenda. Čak i Jack Bogle, osnivač svjetski poznate Vanguard Group, priznaje da se tijekom kriza osjeća nesretno i depresivno. Od paničnih odluka štiti se stalnim čitanjem knjiga o zakonitostima tržišta.
Ovaj put neću citirati Buffettov citat o tome kada ima smisla kupovati, a kada prodavati dionice, već citat o samim tržištima: “Burza je uređaj za prijenos novca od nestrpljivih ljudi do strpljivih ljudi.”. Zakoni tržišta uvijek će biti isti, kretanje nepredvidivo, a konačni uspjeh gotovo uvijek ovisit će samo o vašim odlukama. Dugoročno, uspjeh nije upitan, već ovisi samo o vašem strpljenju i disciplini.