Ovaj put vam neću ispirati mozak time gdje investirati i koga zvati (naravno da nas). Ovaj put ću spominjati samo osnove, koje vam mogu pomoći na početku vašeg putovanja. Svakako trebate štedjeti; ako još niste započeli, učinite to što je prije moguće. Možda imate 22 godine, možda 37, ili ste možda već napunili 50 godina. Činjenica je da je štednja, iako dobrovoljna, neophodna da na stare dane ne bismo jedva preživljavali. Nakon postavljenog pitanja ‘Zašto još ne štedite?’, otkrio sam da većina ljudi jednostavno nema informacije o tome gdje i kako započeti. U nastavku ću vam nabrojati nekoliko osnovnih savjeta, koji će vam pomoći da donesete tu odluku. Vrijeme štednje vaš je najveći saveznik. Ako se bojite financijskih kriza i investicijskih rizika, ne biste trebali previše brinuti o tome ako imate dovoljno vremena pred sobom. Krize su na grafovima kretanja za razdoblje od 20 i više godina gotovo nevidljive, a kamatna stopa osigurava da vam novac donose i kamate, koje ste već primili. Logično je da većina ljudi neće moći odmah započeti štedjeti u većim iznosima. Kada se po prvi put zaposlite, vjerojatno još imate troškova s prošlim kreditima, dosta novca morate investirati i u sebe (garderoba, razni tečajevi, putovanja). Kada to sredite nemojte odgađati štednju. Kao što sam napisao u prethodnoj točki: što prije počnete, više ćete na kraju imati. Možete započeti s nekoliko desetaka eura mjesečno. Važan savjet je da trebate ustrajati. Iako se gotovo svaki pojedinac u početku bori sa sporim rastom, mora biti svjestan da će jednog dana doći do prekretnice, i da će mu portfelj donijeti više sredstava, i to samo zbog kamata. Ne zaboravite diverzificirati imovinu. Diverzificirajte imovinu u nekoliko različitih vrsta investicija, a ne samo u sektore i regije. Kako god, prilagodite strukturu investicija
Koliko biste trebali uštedjeti s 40 godina??
Znanje koliko bismo trebali uštedjeti u svakom trenutku našeg života, može vam pomoći da odgovorite na vječnu dilemu jeste li uštedjeli dovoljno novca. U nastavku ću vam dati neke korisne informacije koje vam mogu pritom pomoći.
Umirovljenje: Pravilo 80 posto
Većina stručnjaka složit će se s pravilom da bi vaši prihodi nakon umirovljenja trebali biti oko 80 posto vaše plaće prije umirovljenja. To znači da ako sada zarađujete oko 25.000 € godišnje, trebat će vam oko 20.000 € godišnje, da nakon umirovljenja zadržite svoj životni stil. Iznos potrebne uštede trebao bi se naravno mijenjati prema svim ostalim detaljima koje trenutno ne znam. Pritom uzmite u obzir državnu mirovinu koju ćete primati. Ne zaboravite i na potencijalne pasivne prihode od iznajmljivanja nekretnina, honorarnog posla ili hobija koji bi vam mogli donijeti prihode. Ja osobno prilikom preračunavanja izbjegavam državne mirovine, jer nitko ne zna što nas čeka u budućnost, a ni izgledi nisu baš najoptimističniji, zato radije ostajem na sigurnoj strani, što god da se događalo u budućnosti.
Ušteda: pravilo od 4 posto i višekratnik godišnje plaće
Kako bismo utvrdili koliki nam je iznos ušteđevine potreban za održavanje životnog standarda i nakon umirovljenja, ovaj put ćemo se osloniti na pravilo četiri posto. Radi se o jednostavnoj formuli, u kojoj svoj očekivani godišnji prihod podijelite s četiri posto (ili pomnožite s 250) kako biste došli do potrebnog iznosa ušteđevine. Tako s potrebnih 20 tisuća godišnje dolazimo do svote od pola milijuna eura. Ovaj iznos predviđa oko 5% godišnji rast imovine (na osnovu poreza i inflacije). Ali ne predviđa moguće pasivne prihode i državnu mirovinu.
Kako bi saznali koliko biste novca trebali uštedjeti u različitim životnim razdobljima, oslonit ću se na još jedno pravilo koje koriste analitičari Fidelity-a. Pravilo nalaže da bismo do 30 godine trebali uštedjeti oko 50 posto svoje godišnje plaće. Da biste to postigli, trebali biste uštedjeti oko 15 posto svog prihoda, počevši od 25. godine i investirati najmanje 50 posto svoje ušteđevine u dionice. U skladu s ovim pravilom do 40. godine života, trebali biste uštedjeti oko dvije godišnje plaće, do 50 godine četiri godišnje, do 60. godine šest godišnjih plaća i do 67 godine osam godišnjih plaća.
