Revolucija na tržištu ETF-a tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, dovela je do uspona industrije pasivno upravljanih fondova. Istina je da su rezultati takvih strategija bili ohrabrujući, posebno u mirnim vremenima kad su tržišta rasla. Ali ne radi se o univerzalnom investicijskom proizvodu i za investitore koji žele ući na burzu, bitno je da izaberu kombinaciju različitih investicija.
U razdoblju smo kada će biti sve veća potražnja za investicijama, koje nisu depoziti. To je prirodan proces koji je posljedica događanja na bankarskom tržištu i pokazuje da smo racionalna bića. Kao i korekcije na burzi, koje pokazuju da je tržište zdravo i da je došlo samo do usklađivanja nejednakosti, tako je i u širem segmentu financijskog svijeta. Situacija kojoj danas svjedočimo, regulira neravnotežu tako da osigurava drugačiju raspodjelu štednje. Ako smo se prije zaklinjali samo na oročenu štednju (ovaj put nećemo raspravljati o racionalnosti ovog fenomena), sada ćemo svjedočiti racionalnijoj raspodjeli sredstava kako bismo ostvarili prinose, kao što smo prije nekog vremena navikli kod oročene štednje u bankama.
Svaki investicijski početak je hvalevrijedan, ali u isto vrijeme mora biti oprezan i promišljen. Mnogi će investitori odlučiti kupiti dionice pojedinačno putem platformi za trgovanje, ali ovaj pristup od vas zahtijeva više novca, više angažiranosti, više znanja i, naravno, puno vremena i pažnje. Stoga će većini investitora biti prikladnije ući u pojedinačne investicijske fondove, kao što ih svijet poznaje već više od sto godina. Bilo da se radi o standardnim uzajamnim fondovima ili ETF fondovima, koji su posljednjih desetljeća postali popularniji oblik štednje.
Razlika između ETF fondova i standardnih uzajamnih fondova
Danas postoji više od 1000 različitih ETF-ova koje možete birati diljem svijeta, od kojih većina koristi pasivne strategije praćenja indeksa. ETF-ovima se trguje na burzi, tako da vam je potreban aktivan trgovački račun kako biste ih mogli kupiti. Što se tiče troškova, na prvi su pogled vrlo pristupačni, ali u isto vrijeme možete sebi uz njihovu pomoć osigurati i redoviti prihod u obliku dividendi.
ETF-ovi su sastavljeni slično kao i uzajamni fondovi, tj. izdavatelji kupuju dionice i obveznice u skladu sa strategijom investiranja. Ako ETF prati indeks S&P 500, tada izdavatelj fonda preko institucionalnog investitora kupuje udjele u takvim dionicama da gotovo u potpunosti prati kretanje odabranog indeksa. Važna razlika u odnosu na uzajamni fond je ta što ETF-ove možete kupiti ili prodati u bilo kom trenutku trgovačkog dana, a bodovi uzajamnog fonda se uvijek kupuju ili prodaju na kraju trgovačkog dana. Budući da se ETF-ovima može trgovati tijekom dana, mogu se i prodati nakratko, te tako poslužiti čak i kada padne određeni indeks, regija, sektor itd. Na mnogim ETF-ovima, nalazimo opcije koje investitoru omogućuju da s malim investiranjem kontroliraju veće iznose (što im zauzvrat donosi i veći rizik). Mogućnosti prodaje nakratko kod uzajamnih fondova ne postoji. Opisane značajke ETF-ova čine ih posebno pogodnim za kratkoročne načine investiranja i špekulacije, dok se kod dugoročnih investitora to ne primjećuje. (Izvor: Vegelj, 2018.)
Odgovor na pitanje koji je izbor bolji, ovisi o pojedincu. Mnogi investitori će reći da su zbog niskih troškova upravo ETF fondovi apsolutni pobjednici u ovom pitanju, ali nisu svjesni da se troškovi gomilaju s brojem transakcija, i mnogi će investitori na kraju otkriti da su platili više nego što bi platili ako bi štedjeli u uzajamnim fondovima. Jednostavno rečeno: ETF-ovi su prikladniji za pasivne investitore, dok su standardni uzajamni fondovi zbog svoje porezne politike prikladniji za malo aktivnije investitore.
Svi smo mi pasivni investitori …
… dok se ne radi korekcija. Lako je sebe definirati kao pasivnog investitora dok tržišta rastu. A već uz prvu korekciju ispada da je stvarna slika sasvim drugačija. Korekcije kojima smo svjedočili posljednjih godina otkrile su zanimljivost ljudske psihologije, kojoj ne možemo pobjeći. Gotovo svi ljudi sebe definiraju kao pasivne investitore u doba vrhunca, a u nesigurnim vremenima činimo sve da izbjegnemo opasnost, čak i ako to znači naštetiti sebi u obliku troškova ili propuštenih prilika, jer ćemo baš na dnu korekcije prodati svoje pozicije.
Korekcije posljednjih godina otkrile su bijeg investitora iz pasivnih fondova, što je u mnogim slučajevima više smanjilo ukupni iznos imovine, nego sama korekcija.
Budući da većina investitora nema potrebno znanje i vrijeme da se uz svakodnevne obveze bavi analizom investiranja, logično je koristiti znanja koja vam mogu pružiti za to plaćeni stručnjaci. Pravilo je da će vašim investicijama bolje upravljati stručno osposobljena osoba koja ima dovoljno znanja, vremena i potrebnih informacija. Osim toga, investicijski stručnjaci nisu emocionalno vezani za imovinu klijenata i zbog toga mogu uspješnije upravljati njihovom imovinom.
Još jednom: Uzajamni fondovi ili ETF-ovi?
Budući da su ETF-ovi pasivne prirode, pogodniji su za investitore s pasivnim pristupom, ili bolje rečeno prikladniji su za jezgru portfelja kod globalno raspršenih fondova. Ovo je investicija koju ne bismo smjeli dirati sve do kraja štednje, jer vam promjene mogu nanositi nepotrebne troškove. Za tako zvane “satelitske investicije” u većini slučajeva bolji su izbor standardni uzajamni fondovi. I to ponajviše zbog krovnih fondova, jer se investitori najčešće mogu bez troškova prebacivati između pojedinih pod-fondova krovnog fonda, i to bez poreznih obveza koji nastaju u slučaju prodaje i kupnje ETF-ova.
Najvažniji savjet koji možete dobiti jest investirajte u sebe, u svoje znanje i posavjetujte se sa stručnjacima prilikom donošenja odluka o vašoj budućnosti.
