Članak je četvrti i posljednji dio niza u kojem ćemo se dotaknuti štednje i savjeta kojih se isplati pridržavati ako želite osigurati financijsku slobodu. Štednja je dugotrajan proces, pa stoga i pristup štednji mora biti dugoročan i prilagođen po potrebi.
- Dio: Prednosti stalne štednje
- Dio: Kako pravilno štedjeti
- Dio: Pravilo deset posto više nije primjenjivo
- Dio: Utjecaj inflacije
Sjećate li se još koliko je prije 15 godina koštala šalica kave? Ili koliko ste platili ulaznicu za kino? Sve to danas košta puno više, također zbog inflacije. Inflacija je prosječan rast cijena roba i usluga, izražen u postocima na godišnjoj razini.
Da bismo ilustrirali dugoročni učinak inflacije, pogledajmo jednostavan primjer: tijekom drugoga svjetskog rata, gledano iz današnje perspektive, za 15 centi mogli ste kupiti štrucu kruha, novi automobil za manje od tisuću eura, i prosječnu kuću za oko 5000 eura. Danas bismo sve navedeno platili puno više. Inflacija također utječe na kupovnu moć novca, stoga je važno razumjeti inflaciju i kontrolirati njezin učinak na našu ušteđevinu.
Zašto je inflacija toliko važna?
Recimo da imate sto eura na štednom računu, koji vam donosi 1 postotak godišnje. Nakon godinu dana na računu ćete imati 101 euro, a inflacija će u istom razdoblju iznositi dva posto. Dakle, trebali bismo imati 102 € na našem računu kako bismo nadoknadili učinak inflacije. Ali budući da na računu imate samo 101 euro, realno ćete izgubiti dio svoje kupovne moći. Ako vaša ušteđevina ne raste tako brzo kao inflacija, dugoročno ćete biti na istom kao da gubite novac.
Pogledajmo to iz druge perspektive. Ako ste umirovljenik čiji životni standard ovisi o ušteđevini koju ste cijeli život ostvarivali, taj standard nećete moći održavati u nedogled ako se kupovna moć te štednje smanji zbog inflacije. Životni troškovi, pored cijena roba i usluga, s vremenom rastu. Što ako štedite za djetetov studij ili nekretninu o kojoj ste sanjali posljednjih deset godina? Zadnje što želite učiniti je da nakon završetka štednje vidite da nemate dovoljno sredstava zbog promjena cijena, iako ste do detalja slijedili plan štednje koji ste postavili.
Inflacija nastaje kada potražnja za dobrima i uslugama u gospodarstvu raste. Kako se količina novca u optjecaju povećava, potražnja potrošača za pojedinačnim dobrima također će vjerojatno rasti. Veća potražnja znači i veći pritisak na cijene, jer će trgovci podići cijene razmjerno tome koliko je ljudi spremno platiti određeni iznos novca za određenu robu. Drugi utjecaj na razinu inflacije nalazi se u troškovima proizvodnje. Ako se poveća cijena robe ili usluge koja je ključna u proizvodnji određenog proizvoda, porast će i cijena konačnog proizvoda, jer proizvođači ne žele poslovati s gubitkom i trošak se prenosi na krajnjeg kupca.
Kao što sam napisao, morate pripaziti da iznos vaše štednje raste barem proporcionalno razini inflacije. U suprotnom se morate pomiriti s činjenicom da će kupovna moć vaše štednje s vremenom opadati. Kako biste izbjegli ovaj scenarij, slijedite savjete financijskih stručnjaka.
»Ako vaša ušteđevina ne raste tako brzo kao inflacija, dugoročno ćete biti na istom kao da gubite novac.«
Zaključak
Svugdje nas bombardiraju činjenicom da moramo štedjeti, jer ćemo inače ostati bez novca. Iako je sve ovo u velikoj mjeri istina, mnoge je ljude upravo to odvratilo od štednje, zbog intenziteta takvih objava i njihovog agresivnog pristupa. Naivno je očekivati da će se drugi pobrinuti za nas. Još je naivnije očekivati da će se država pobrinuti za nas. Da, svi ćemo dobiti neki oblik mirovine. Ali zapitajte se hoće li vam to biti dovoljno za pristojan život. Ili se zapitajte želite li u mirovini razmišljati o preživljavanju ili o tome gdje ćete ovaj put provoditi svoje slobodno vrijeme i kamo ćete putovati.
Dakle, kao što je već mnogo puta napisano, štedite, štedite, štedite!
Naši stručnjaci mogu vam pomoći da stvorite pravu strukturu investicijskog portfelja za vas. Prijavite se na konzultacije sa stručnjacima tvrtke Smart Money Solutions d.o.o.
